Razvoj digitalnih vještina: digitalno nepismeni radnici problem su tržišta rada EU
Zbog sve većeg broja radnika koji nemaju potrebne vještine za svoj posao, Europska Unija identificirala je razvoj digitalnih vještina kao nužnost za radnike EU.
Razvoj digitalnih vještina radnika u Europskoj uniji jedan je od strateških ciljeva. Naime, nova analiza provedena od strane Zajedničkog istraživačkog centra (JRC-a), na temelju podataka iz Europske ankete o vještinama i poslovima (ESJS2), istražuje različite profile radnika i njihove neusklađene digitalne vještine.
Ovaj izvještaj pokazuje da se više od polovice radnika EU opisuje kao digitalno zakinutima, što znači da vjeruju da im nedostaju digitalne vještine koje su im potrebne za trenutni posao.
Analiza, koju je proveo Europski centar za razvoj strukovnog obrazovanja (CEDEFOP), također pomaže bolje razumjeti izazove radnika i poslodavaca pri obuci o digitalnim vještinama.
Važno je razlikovati da u dosta slučajeva ove nesukladnosti u vještinama ne znače da radnici nemaju ili imaju niske digitalne vještine, već im nedostaju odgovarajuće vještine za njihov posao.
Razumijevanje ovog fenomena može pomoći u razvoju politika za bolje usmjeravanje obuke, bolje informiranje radnika o tome kako prepoznati svoje obrazovne potrebe te rješavanje pitanja poput spolne razlike u plaćama osiguravanjem pristupa obuci digitalnih vještina svim radnicima, piše Europska komisija.
Digitalno nepismeni radnici
Rezultati istraživanja pokazuju neočekivane karakteristike radnika s nedovoljnim digitalnim vještinama. Profil radnika koji prijavljuju nedostatak digitalnih vještina najčešće su visoko obrazovani mlađi muškarci koji žive u urbanim područjima, imaju stručna zanimanja, dosta radnog iskustva te rade u većim organizacijama s višim plaćama.
To naglašava činjenicu da nedovoljne digitalne vještine nisu isto što i niske digitalne vještine. Dosta radnika s nedovoljnim digitalnim vještinama imaju visoke digitalne vještine općenito, ali imaju poslove s visokim ili brzo mijenjajućim digitalnim zahtjevima za posao stoga ne osjećaju da imaju odgovarajuće digitalne vještine za te zadatke.
Faktori koji potiču sudjelovanje
Na sudjelovanje u obuci razvoja digitalnih vještina utječe mnogo faktora. Za žene i starije radnike, radnike koji osjećaju da su nedovoljno vješti za svoj posao i one s nižim formalnim obrazovanjem veća je vjerojatnost sudjelovanja u obuci. Radnici u visokostručnim zanimanjima, posebno oni s digitalno intenzivnim poslovima, također su vjerojatniji sudionici u obuci
Unatoč različitim profilima radnika, zajednička im je svjesnost sa kojom prepoznaju potrebu za poboljšanjem svojih digitalnih vještina iz nekog razloga.
Analiza je otkrila da su zahtjevi poslova pojedinaca bili najjači pokretači sudjelovanja u obuci digitalnih vještina. Isto tako, analiza pokazuje kako organizacije imaju ključnu ulogu u podršci pri obuci, jer je sudjelovanje u obuci digitalnih vještina bilo veće među radnicima koji su dio nekih organizacija.
Strahovi radnika o novim razvojima poput automatizacije i novih digitalnih tehnologija također utječu na sudjelovanje u obuci.
Ti strahovi mogu motivirati radnike na upuštanje u obuku kako bi održali korak s ili bili ispred tih tehnoloških razvoja i tako sačuvali svoje poslove.
Pozitivan stav
Analizom sudionika izdvojili su se radnici određenih karakteristika za koje je veća vjerojatnost sudjelovanja u obuci. Kada se radi o individualnim karakteristikama, to su najčešće žene ili ljudi starije dobi s nižim formalnim obrazovanjem nedovoljnim za njihov posao.
Ako uzmemo u obzir karakteristike posla, onda su to zaposlenici u stručnim zanimanjima i sektorima s većim digitalnim intenzitetom, radnici u većim organizacijama ili javnom sektoru, novi zaposlenici, zaposlenici koji rade manje sati tjedno te oni s višim plaćama.
Osim toga, javljaju se i sudionici koji su potaknuti svojom individualnom percepcijom i iskustvom, odnosno kod kojih se javlja osjećaj nesigurnosti u poslu, strah od automatizacije ili jednostavno imaju pozitivan stav prema tehnologiji.
Oblikovanje moderne radne snage
Rezultati ovog istraživanja otvaraju put informiranim političkim odlukama za smanjenje razlika u digitalnim vještinama i poticanje razvoja istih. Donositelji politika, poslodavci i oni koji provode obrazovanje i obuku digitalnih vještina trebaju razmotriti razvoj radnih praksi koje potiču sudjelovanje u obuci, uzimajući u obzir individualne potrebe određenog posla.
Kako digitalizacija oblikuje modernu radnu snagu, razumijevanje dinamike sudjelovanja u obuci digitalnih vještina postaje sve važnije. Podaci ovog istraživanja ne samo što informiraju o trenutnom stanju, već otvaraju vrata za buduća istraživanja i intervencije.
Analiza sugerira potrebu za više istraživanja o motivaciji i poticanju na obuku te o samoj kvaliteti obuke i njezinog utjecaja. Više istraživanja na ovu temu pomoći će usmjeriti i pružiti potrebno obrazovanje i obuku za digitalne vještine.
Razvoj digitalnih vještina
Europska godina vještina pokrenuta je u svibnju 2023. i traje do svibnja 2024. Ona pruža novi zamah za postizanje cilja EU-a do 2030., a to je stvaranje socijalnije Europe osiguravanjem barem 60% sudionika u obuci svake godine.
Posebni naglasci su i na ciljevima Digitalnog desetljeća koji podrazumijevaju 80% odrasle populacije s najmanje osnovnim digitalnim vještinama do 2030. godine, 20 milijuna zaposlenih stručnjaka za informacijske i komunikacijske tehnologije u Europskoj Uniji te promicanje žena u ICT sektoru kako bi se smanjila postojeća spolna razlika.
Akcijski plan Europske komisije za digitalno obrazovanje do 2027. godine identificira razvoj digitalnih vještina i kompetencija kao strateški prioritet za EU.