Obavezan eRačun za tvrtke, bio donesen 2024. ili kasnije, koristit će cijelom gospodarstvu
Glavnim značajkama projekta Fiskalizacija 2.0 u Hrvatskoj se ne uvodi ništa novo u segmentu razmjene eRačuna, nego se proširuje primjena elektroničke razmjene dokumenata.
Nakon što je Porezna uprava poslala anketni upitnik poduzetnicima u Hrvatskoj o korištenju eRačuna u poslovanju, krenule su razne pretpostavke o tome što nas to očekuje krajem 2024. godine kad projekt Fiskalizacija 2.0 dođe svome kraju. Ono što se moglo iščitati iz brojnih naslova u medijima, od kraja 2024. godine sve tvrtke morat će slati fikaslizirane eRačune.
No, iz Porezne uprave su, na upit medija, između ostalog i rep.hr, vrlo šturo rekli kako je projekt Fiskalizacija 2.0 u početnoj fazi razvoja te da sada intenzivno razmatraju prakse drugih država članica, a da će se točan datum primjene obveze fiskalizacije i slanja eRačuna u Republici Hrvatskoj utvrditi smjernicama sukladno europskom zakonodavstvu, a da obvezu izdavanja eRačuna najavljuje Prijedlog Direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu pravila o PDV-u za digitalno doba.
Važno je napomenuti da se s glavnim značajkama projekta Fiskalizacija 2.0 u Hrvatskoj ne uvodi ništa novo u segmentu razmjene elektroničkih računa, nego se proširuje primjena elektroničke razmjene dokumenata između poreznih obveznika, između ostalog, i s ciljem praćenja PDV-a u stvarnom vremenu.
Centralizirano prikupljanje podataka brojne europske države primjenjuju već godinama jer su prepoznale da je obavezan eRačun u gospodarstvu izvrstan mehanizam kojim mogu rasteretiti svoje poduzetnike, ali i zahvaljujući kojem država ima veći nadzor nad svojim dijelom poslovanja.
Kada kažem da država ovim projektom ništa ne uvodi, nego proširuje, primarno mislim na činjenicu da više od 100.000 subjekata već danas razmjenjuje eRačune, od čega ih 60.000 aktivno i šalje.
Ulaskom na, tada nepostojeće, tržište eRačuna prije više od 10 godina, aktivno smo poticali uvođenje obavezne razmjene i u B2B sektoru jer smo prepoznali pozitivnu praksu zapada gdje je digitalna transformacija kroz najrašireniju knjigovodstvenu ispravu utjecala na povećanje konkurentnosti poslovnih subjekata, smanjenje troškova i značajno administrativno rasterećenje i samih subjekata i javnih tijela koja ih nadziru.
Fiskalizacija je elektronička razmjena podataka
Projekt Fiskalizacija 2.0. nije usmjeren na elektroničko plaćanje, nego na elektroničku razmjenu podataka, odnosno fiskalizaciju bezgotovinskih računa i to je ono što je ključno.
Elektronički računi kakve danas razmjenjujemo i kakve će poslovni subjekti obavezno razmjenjivati po završetku projekta Fiskalizacija 2.0, nisu dokumenti u PDF-u, slikovnom formatu, nego XML dokumenti iz kojih će porezni obveznik (i pošiljatelj i primatelj računa) moći automatski ekstrahirati određeni skup podataka koji su joj potrebni za fiskalizaciju.
Zato praćenje PDV-a u stvarnom vremenu veže za sebe i obavezno uvođenje eRačuna i u B2B segmentu. Pojednostavljeno, obavezan eRačun u gospodarstvu je preduvjet za uspješnu provedbu fiskalizacije. Stava sam da će svi dionici osjetiti niz koristi, vidimo to iz iskustava 60.000 tvrtki koje više ne prepisuju podatke s računa, nego ih u računovodstvene programe učitavaju jednim klikom, kojima se smanjio operativni trošak, greške u radu i koje općenito uživaju znatno rasterećenje administrativnog poslovanja.
Danas te tvrtke možda ne šalju eRačune svim svojim kupcima, ali možda već sutra ta brojka bude i veća jer ne postoje tehničke prepreke da svaka tvrtka u Hrvatskoj isključivo šalje i prima elektroničke račune.
Podsjetimo, veliki pomak dogodio se uvođenjem Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, ali i kroz ovaj projekt, gdje je država jasno najavila da je obavezan eRačun u B2B segmentu pitanje trenutka, mnogi će se odvažiti već od sutra proširiti bazu kupaca prema kojima će slati eRačun.
Smatram da će obveza fiskalizacije ulaznog računa značajno povećati broj tvrtki koje automatski preuzimaju i učitavaju elektroničke račune u svoje ERP sustave jer im dosadašnja praksa učitavanja računa kao PDF dokumenta neće omogućavati smanjivanje administrativnog opterećenja i ispunjavanje zakonskih obaveza.
Korist za cijelo gospodarstvo
Uspostava sustava za fiskaliziranje računa koji se izdaju u gospodarstvu, odnosno obavezno izdavanje elektroničkih računa između poreznih obveznika, donijet će cijeli niz koristi za sve dionike.
One operativne su se često isticale; smanjenje troškova uredskog materijala, brža i točnija obrada podataka jer se eRačuni učitavaju, a ne prepisuju, niži troškovi pohrane, veća sigurnost i drugi. No, to je tek mali dio prednosti koje donosi elektronička razmjena dokumenata.
Ključno je da će poduzetnici konačno biti manje opterećeni kroz smanjenje potrebnih obrazaca u poreznom knjigovodstvu, povećat će se transparentnost poslovanja i riješiti rak rana hrvatskog gospodarstva – Porezna uprava imat će mogućnost uvida u rokove plaćanja, ali i poštivanje njihovih rokova.
Naime, navedeni projekt Fiskalizacija 2.0 uključivati će fiskalizaciju i poslanih i primljenih računa – što znači da će kupac morati potvrditi preuzimanje eRačuna, čime nedvojbeno pokazuje tko je i kada preuzeo eRačun te kada je počela teći valuta plaćanja.
Što se tiče koristi za čitavo gospodarstvo, treba naglasiti da je fiskalizacija bezgotovinskih plaćanja učinkovit način borbe protiv sive ekonomije i poreznih prevara vezanih uz povrat PDV-a.
No, isto tako, u kontekstu zelene tranzicije koja je kao strateški cilj donesena na razini cijele Europske unije, elektronički račun doprinosi i zaštiti okoliša upotrebom digitalnog umjesto „papirnatog“ arhiva računa, smanjuje broja kopija računa i, općenito, rasterećuje subjekte papirologije.
Dosadašnji utjecaj eRačuna na gospodarstvo
Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi je u punoj primjeni od srpnja 2019. godine. Od tada su svi javni i sektorski naručitelji u obavezi slati i primati isključivo elektroničke račune.
Riječ je o tome da je Europska unija prepoznala da se ušteda od elektroničkog računa kreće od 7 do 20 eura po računu, što je u Hrvatskoj na godišnjoj razini procijenjena ušteda od oko 850 milijuna eura i to samo u segmentu javne nabave. Na razini cijele EU, procijenjene su uštede od oko 423 milijarde eura godišnje.
Korist je to koja se kod korisnika, pošiljatelja i primatelja eRačuna, osjeti već na mjesečnoj razini. Kako sam već naveo, obaveznim eRačunom u G2B i B2G sektoru, započela je i intenzivnija primjena eRačuna u gospodarstvu jer su tvrtke koje posluju s tim tijelima morale uvesti elektronički račun u svoje poslovanje.
No, postoje deseci tisuća tvrtki koje ne posluju s državom ili jedinicama lokalne samouprave, koje su prepoznale eRačun i druga digitalna rješenja kao temeljne usluge kojima su pospješile poslovanje, povećale konkurentnost i danas rade pametnije, a ne više.
Takvim tvrtkama obavezan eRačun i fiskalizacija bezgotovinskih plaćanja između poreznih obveznika, donijet će samo još veći zamah i dodatno rasterećenje.
Povezivanje elektroničke razmjene eRačuna s financijskim vrijednosnim lancem utjecat će na ubrzavanje i digitalizaciju procesa ovjere i plaćanja računa, kao i razvoja brojnih novih inovativnih usluga kao što su peer-2-peer financiranje (u Hrvatskoj imamo PlatiMe kao primjer takve usluge).
Time će i ovaj projekt pozitivno utjecati na likvidnost i poslovanje poduzetnika, što će za posljedicu imati i povećanje stupnja digitalizacije ukupnog poslovanja.
Autor: Marko Emer, CEO Elektronički računi d.o.o.