Dijana Grgić: Predrasuda je da je vinarstvo muški svijet, žene igraju itekako važnu ulogu

Kada je krajem rujna 2019. godine Dijana Grgić javnosti predstavila prvi broj časopisa Vinum.In i suradnike s kojima će ga od tada tromjesečno stvarati, vijest je u medijima odjeknula uz krilaticu „štiklama u vinograd“. 

Što se iza toga krije, otkrila je iz prve ruke gostujući u novoj epizodi podcasta Zeleno poslovanje.

„Vino na štiklama ima samo jednu poruku, a to je da je ženama itekako mjesto u svijetu vina. Kada sam započela svoju priču s časopisom Vinum.In svi su govorili da je to muški svijet, pitali me što ću tamo. No, oduvijek sam smatrala da žene imaju jako važnu ulogu u vinarstvu, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu“, otkrila je Dijana Grgić, glavna urednica časopisa Vinum.In.

No, iza snažne poruke stoji i jedna anegdota. Dijana je otkrila kako je zapravo vrlo često na štiklama pa joj je to bio izbor obuće i na kušanju vina u jednoj vinariji u Popovači.

„Komentari su bili da nisam normalna, kako mogu doći u vinariju u štiklama pa sam im pokazala da ne samo da mogu doći u vinariju, nego da u štiklama mogu i u vinograd. Naravno, odmah je „palo“ i fotografiranje, a fotke su kasnije i objavljene uz moje kolumne Vino na štiklama. Međutim, iza toga stoji jasna poruka da žene mogu sve pa makar to značilo u štiklama ići u vinograd“, rekla je Grgić.

Jedna od čestih tema kolumni Dijana Grgiće bila je ženska energija u vinima pa je voditeljica Ana Mandić pitala postoji li ženska energija u proizvodnji vina što se, još uvijek, smatra muškim poslom. Uživaju li žene poštovanje u vinskom svijetu?

„Situacija je puno bolja nego što je bila prije 10 ili 15 godina. Imamo fantastične vinarke, enologinje, somelijerke koje stvarno pokazuju da to nije ni muški svijet ni muški posao. Osim toga, imamo i udrugu Women on wine (WOW), divne WOW-ice čija sam i sama članica, koje dugi niz godina promoviraju hrvatske vinare i vina“, istaknula je Grgić.

Predrasuda o muškom svijetu blijedi

Predrasude o muškom svijetu vinarstva sve više blijede, kao i one da jači spol ne pije rosé, rekla je glavna urednica Vinum.Ina.

A da općeniti stavovi ne moraju nužno biti točni, pokazuje i Dijanina poduzetnička priča. U vrijeme kada su i najveći svjetski mediji razmišljali o gašenju tiskanih izdanja, Grgić je odlučila pokrenuti specijalizirani časopis posvećen vinu i enologiji i pritom okupila nevjerojatnu ekipu stručnjaka.

Na pitanje voditeljice odakle strast i hrabrost te kakva je bila prva reakcija među vinarima i vinogradarima, Grgić je istaknula kako je htjela napraviti odmak od korporativnog života koji je do tada vodila i okrenuti se svojim strastima.

„Možda to nije bila hrabrost, nego ludost. Vinum.In je i ranije postojao i ja sam s njima surađivala, no s vremenom se ugasila i naša suradnja i sam časopis. Kada sam kontaktirala bivšeg vlasnika da bih ga ponovno pokrenula, rekao mi je da sam luda, ali mi je istovremeno dao dopuštenje da uzmem brend i započnem priču koja traje već pet godina“, prisjetila se Grgić.

Izazovi jačaju

Veliku potporu dobila je od profesora Ivana Dropuljića, direktora festivala VINOcom koji ju je također upozorio na izazove, ali istovremeno pružio podršku i upoznao sa svim relevantnim sudionicima vinske scene u Hrvatskoj.

„Većinu suradnika nisam poznavala prije pokretanja Vinum.Ina, ali su svi stali uz mene i nesebično podijelili svoja znanja koja su mi bila od presudne važnosti. Bilo je puno izazova, uspona i padova. Iz svega toga sam nešto naučila i danas sam ponosna na priču koju smo stvorili“, istaknula je Grgić.

Dijana Grgić trenutno je jedna od najcjenjenijih predavačica i panelistica o vinarstvu, prepoznata i od stranih organizacija pa nerijetko putuje u najbolje vinarije diljem Europe.

Pitanje koje se samo nametnulo bilo je da istakne prakse stranih vinarija koje bismo i mi mogli usvojiti kako bi se ojačala sinergija vinarstva, gastronomije i turizma za buđenje ruralnih područja.

„Ne moramo ići u Europu da bismo pronašli idealan recept kada to postoji u našoj Istri. Istra je nevjerojatan primjer što vinari mogu postići ako se ujedine i teže proizvodnji kvalitetnog proizvoda. Uzmimo za primjer Vinistru, udrugu vinara koja postiže nevjerojatne rezultate promocijom kvalitetnog istarskog vina“, istaknula je Dijana Grgić.

Škrlet se sve više traži

Nešto slično je pokrenula i kontinentalna Hrvatska, odnosno Moslavina koja je proteklih godina na mnogobrojne stolove donijela vino škrlet.

„Za škrlet prije nekoliko godina nitko nije ni čuo, barem većina nije čula. Danas je to vino ne samo prepoznato, nego i traženo na vinskoj karti“.

Grgić je iznimno aktivna na društvenim mrežama gdje nerijetko promovira i otvoreno zagovara održivost u proizvodnji vina. U podcastu Zeleno poslovanje otkrila je kako je iznimno zadovoljna da i sve više naših vinara ide upravo u tom smjeru.

„Mnogi naši vinari proizvode vina po najvišim ekološkim standardima, iako to možda ne reklamiraju na svojim buteljama. Korak više bilo bi i da se za proizvodnju energije okrenemo prirodi, kao što to primjerice čine vinarije na Siciliji koje imaju oko 250 sunčanih dana godišnje. Naše vinarije na Pelješcu, Hvaru i drugim sunčanim otocima također bi mogle postaviti solarne panele“, smatra Dijana Grgić.

Održivost u svim segmentima poslovanja

Osim u proizvodnji vina, Grgić zagovara održivost i u administrativnom poslovanju pa je tako objasnila zašto ju je oduševila usluga mojeRačun i koje je prednosti odmah osjetila.

Zbog brze aktivacije usluge, slanje i zaprimanje računa kroz mojeRačun preporučila je i svojim pratiteljima na društvenim mrežama.

Što je još istaknula o ovoj temi, možete pročitati u članku mojeRačun me oduševio i to je iskustvo koje sam htjela sa svima podijeliti.

Pogledajte snimku podcasta Zeleno poslovanje.