Digitalno poslovanje preduvjet je konkurentnosti

Digitalno poslovanje je pojam koji se veže uz različite digitalizirane procese, no u stvarnosti se ne odnosi na jedan proizvod ili uslugu koju je subjekt uveo u radne procese, nego na povezivanje različitih digitalnih usluga s ciljem ubrzavanja procesa i povećanja otpornosti poslovnog subjekta na okolnosti u okruženju.

Često se smatra da je digitalizacija provedena u momentu kada organizacija zamijeni postojeći poslovni proces njegovom digitalnom inačicom, primjerice papirnati račun zamijeni za e-račun.

U kontekstu digitalnog poslovanja to nije dovoljno, ako podrazumijeva isključivo zaprimanje i slanje, a izostane elektronička obrada, knjiženje, automatizirano plaćanje i, u konačnici, pohrana e-računa u izvornom obliku na cloud poslužiteljima.

Upravljanje digitalnim dokumentima

Prelazak na digitalno poslovanje je proces jer jedan transformacijski korak u tom smjeru u pravilu stvara preduvjete za sljedeći. Zakon o računovodstvu propisuje likvidaturu knjigovodstvenih isprava, a s obzirom na to da je zakonski propisano da je elektronički račun račun koji je izdan, prenesen i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku (XML), likvidatura e-računa mora biti u digitalnom obliku kroz neki od sustava za upravljanje poslovnim dokumentima (DMS – document management system).

Važnost takvih softvera za digitalno poslovanje i digitalnu tranziciju gospodarstva očituje se i kroz dodjelu bespovratnih sredstava za mikro, male i srednje poduzetnike koje dodjeljuje Ministarstvo gospodarstva putem različitih natječaja.

Naime, kroz Nacionalni strateški planom oporavka i otpornosti intenzivno se radi na osvješćivanju da se digitalna transformacija ne može ograničiti isključivo na jednostavnu zamjenu papirnatih procesa elektroničkima s obzirom na to da digitalizirani proces nudi mogućnosti koje nisu „izvedive“ u papirnatom svijetu.

Jačanje business intelligence usluga

Razmjena isključivo digitalnih dokumenata, kako interno, tako i eksterno, i aktivna primjena softvera koji omogućuju jednostavnu obradu i verifikaciju takvih dokumenata, temelj su za gradnju onoga što bi u konačnici trebalo biti (potpuno) digitalno poslovanje.

Unutar Europske unije sve je jača primjena business intelligence (BI) usluga koje sve više postaju standardnom značajkom poslovnih softvera. Najveća vrijednost BI usluga je automatizirano praćenje dionika u poslovnom okruženju subjekata, nudeći im detaljan prikaz njihovih financijskih i bonitetnih pokazatelja.

To im omogućuje da smanje rizike i unaprijede poslovanje jer stignu na vrijeme „nestabilnog“ poslovnog partnera zamijeniti stabilnijim.

Business intelligence usluge na hrvatskom tržištu također su povezane s poslovnim softverima i pružaju automatizirano zaprimanje informacija o blokadama kupaca i dobavljača korisnika te detaljna financijska i bonitetna izvješća.

To je dobar pokazatelj da IT u Hrvatskoj ne samo da prati trendove, nego podiže ljestvicu naprednih digitalnih usluga na europskom tržištu.

Sve dostupnija fintech rješenja

Domaći IT sve se više nameće i kao trendseter u razvoju financijsko-tehnoloških usluga, što je došlo kao posljedica ipak goruće potrebe da se poslovanje maksimalno digitalizira.

U poslovnom okruženju gdje su cijeli vrijednosni i financijski lanac digitalizirani, a istovremeno se događa virtualizacija i internetizacija bankarstva, logičan je porast razvoja rješenja koja se temelje na digitalnoj identifikaciji, mobilnim aplikacijama, analitici velikih podataka, računalstvu u oblaku, lancu blokova (blockchain) i decentraliziranom vođenju evidencije transakcija.

Revidiranom Direktivom o platnim uslugama Europske unije PSD2 otvorio se prostor za automatizaciju platnih usluga dostupnih 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu i to kroz poslovne softvere koje subjekti već koriste u poslovanju.

Digitalizacija end-to-end procesa

Time je ostvaren preduvjet end-to-end digitalnog poslovanja; poslovni subjekti iz softvera koji koriste, primjerice za izradu ponuda ili knjiženje računa i drugih knjigovodstvenih isprava, mogu automatski obavljati plaćanja i unutar istoga softvera zaprimati izvode koji se samostalno knjiže na unaprijed zadana konta. U poslovnom svijetu ta se usluga sve češće opisuje kao računovodstvo u stvarnom vremenu.

Kompanije koje su otvorenih ruku prihvatile trendove u poslovanju i na vrijeme krenule mijenjati papirnate proces digitalnim, otvorile su put novim transformacijskim procesima koji su im omogućili automatizaciju i optimizaciju troškova poslovanja te ostvarile uvjet za uspješno digitalno poslovanje.

Na današnjem tržištu to je ključ konkurentnosti, stoga ne čudi što je Europska unija pripremila značajna sredstva za digitalizaciju SME sektora u idućem desetljeću, a kao zemlja članica i Hrvatska ima priliku osnažiti vlastito gospodarstvo kroz digitalizaciju.