Najbolji mladi poljoprivrednik: Iz proizvodnje treba izbaciti traktor, a iz administracije papir

Najbolji mladi poljoprivrednik Hrvatske u 2023. godini je David Pejić, CEO tvrtke Biovega. Godinu prije, u Bruxsellesu je proglašen najboljim ekološkim poljoprivrednikom u Europi.

Ovu titulu zaslužio je u konkurenciji od čak 200 tvrtki i pojedinaca iz 26 zemalja i to s projektom biointenzivnog vrta, koji se smatra krunom umijeća ekološke proizvodnje.

Naime, riječ je o sustavu uzgoja povrća bez mehanizacije, koji omogućuje gušći plodored, ali i bolji prinos po „kvadratu“ uz pokrivenost tla kompostom.

Iako je danas s 33 godine David najbolji europski eko poljoprivrednik, njegov je profesionalni put mogao biti potpuno drugačiji s obzirom na to da je poslije srednje škole studirao filozofiju i film na Cambridgeu i u New Yorku.

Zašto se ipak odlučio „vratiti u polje“, na najstarije ekološko imanje u Hrvatskoj, Zrno Eko imanje, otkrio je u novoj epizodi podcasta Zeleno poslovanje.

Najbolji mladi poljoprivrednik

„Iako je moj put edukacije išao u jednom smjeru, cijelo vrijeme sam imao aktivnu misao u glavi da proizlazim iz obiteljskog biznisa i da su sve aktivnosti u tom našem obiteljskom eko sustavu, moji roditelji započeli u vrijeme kada sam se ja rodio. Odrastao sam u tom sustavu“, istaknuo je David Pejić.

Taj sustav njeguje različite vrijednosti; eko poljoprivreda, ekološke namirnice i zdravi životni stil. Ideje proizašle iz ovih vrijednosti, David naziva jezgrom svoga odrastanja i temeljem na kojem je izgradio percepciju koju ima o životu i poslovanju.

„Bez obzira na to što sam studirao nešto drugo i sve te godine koje sam živio vani, podsvjesno sam znao da želim nastaviti i unaprijediti ono što su moji roditelji započeli. Moram priznati da, čak i u onim trenucima kada sam započinjao neke druge karijerne korake, nisam skroz ozbiljno shvaćao druge opcije“, kaže David.

Intenzivna proizvodnja

Prijelomni moment za razvoj projekta biointenzivni vrt dogodio se 2015. godine kada se David vratio u Hrvatsku. Na pitanje roditelja gdje se vidi unutar obiteljskog biznisa, odgovorio je protupitanjem – gdje sam najviše potreban. Odgovor je bio Zrno eko imanje, što je Davida u potpunosti usmjerilo na poljoprivredu, a to se pak, vidi se brojnim nagradama, pokazalo kao najbolja odluka.

„Biointenzivno vrtlarenje je podvrsta ekološke proizvodnje koja je postala vrlo popularna u zadnjih deset godina. Riječ je o sustavu koji za svoju polazišnu točku ima odrednicu, odnosno saznanje da su mogući različiti benefiti, ako iz ekološkog uzgoja povrća izbacimo stroj, odnosno traktor“.

Iako na prvu djeluje nazadno govoriti o tome da se iz proizvodnje izbacuje traktor, David objašnjava kako je riječ o tome da na malim površinama izbacivanje strojeva omogućuje daleko intenzivniju proizvodnju.

Mladi biraju poljoprivredu

„Kada spojimo tu intenzivniju proizvodnju i prinose po kvadratnom metru s cijenom ekološkog povrća i s činjenicom da je na zapadu sve teže doći do uzgojnih površina, dobivamo biointezivno vrtlarenje kao oblik ekološke poljoprivredne proizvodnje povrća koji je vrlo atraktivan za mlade ljude jer ne zahtijeva velike zelene površine. Jedan mladi urbani par ne mora kupiti traktor, a može imati prosječni godišnji prihod od oko 150.000 eura na površinama manjim od pola hektra“, pojašnjava najbolji mladi poljoprivrednik.

Biointenzivno vrtlarenje može biti vrlo inspirativno za mlade ljude, ali isto tako daje odgovor na izazove suvremene poljoprivrede i klimatskih promjena, kao oblik ekološke proizvodnje.

Osim toga, pokazuje da su inovacije i noviteti mogući i u nečemu toliko starom kao što je poljoprivredna proizvodnja.

„Biointenzivni vrt postaje životni stil i zasigurno je jedan od najvažnijih razloga zašto se danas sve više mladih, urbanih parova seli ili vraća u ruralne krajeve, što se zadnji put u ovakvom intenzitetu dogodilo ’70. godina prošlog stoljeća“, naglasio je Pejić.

Utjecaj na okoliš

Posljednjih 30 godina Davidovi roditelji, Jadranka Boban Pejić i Zlatko Pejić, snažno promoviraju ekološku proizvodnju u Hrvatskoj, a danas je ona i strateški cilj Europske unije.

Osim povratka mladih u ruralna područja, što je svakako jedna od najvažnijih prednosti, eko poljoprivreda donosi i druge koristi za ruralni razvoj.

„Ono čega su svi svjesni jest da je praksa suvremene konvencionalne poljoprivrede neodrživa i da negativno utječe na okoliš. Iz toga, između ostalog, proizlazi odrednica EU da do 2030. godine čak 25 posto površina bude pod ekološkim uzgojem. Ekološki proizvođači ne koriste sintetske pesticide, mineralna gnojiva i slično pa tako ne degradiraju i ne izrabljuju tlo, odnosno ne uništavaju cijeli eko sustav. Proizvodnja koja je obilato koristila ta sredstva, ostavila je latentne posljedice na zdravlje zajednice“, istaknuo je Pejić.

O eko hrani često se govori da je skuplja, međutim gost podcasta Zeleno poslovanje ističe kako je to zato što u konvencionalnu hranu nije uključena šteta za eko sustav, osobno zdravlje zajednice i drugo.

„Kad bi sve te stvari, primjerice postotak troškova zdravstvenog sustava ili troška zaštite okoliša ukalkulirali u cijenu konvencionalnog proizvoda, takav bi proizvod bio dramatično skuplji“.

Najbolji mladi poljoprivrednik ističe kako je siguran da kao društvo nećemo moći još dugo subvencionirati tu štetu na okolišu do koje dolazi zbog konvencionalne proizvodnje, što ponovno ističe ekološki uzgoj kao jedino rješenje i kao potencijal za jačanje turističke ponude.

Ekološki certifikati

Upravo na primjeru Zrno eko imanja možemo vidjeti sinergiju ekološke proizvodnje i turizma, a osim toga i Zrno eko bistro također ima svoju široku klijentelu, kao i Bio&Bio trgovine. U Hrvatskoj se, čini se, promijenila svijest o važnosti kvalitete onoga što jedemo.

„Kod nas je na ekološkom tržištu problem oduvijek bilo nepovjerenje do kojeg je došlo zbog različitih faktora, između ostalog i iz institucija. No, ono što dodatno zbunjuje ljude su pojmovi koji često ne pomažu. Primjerice, OPG se koristi kao kvalitativni termin pa naslovi sugeriraju da je riječ o kvalitetnoj hrani iz domaćih OPG-a. Međutim, OPG nije kvalitativni pojam, nego administrativno-fiskalna kategorija koja određuje pravni oblik“, pojašnjava Pejić.

„Zato je važno da ljudi kada odluče da žele bolju hranu, budu svjesni da je ekološki certifikat, u ovom trenutku, jedini sustav koji imamo koji govori nešto o tome kako je hrana proizvedena. Neovisno o tome je li sustav savršen ili nije, a rekao bih da nijedan ljudski sustav nije savršen, on je jedini koji nam trenutno govori da je konkretna hrana bolje proizvedena“.

Poduzetnička priča obitelji Pejić danas je okrunjena brojnim nagradama, no David ističe kako su tome prethodili i brojni izazovi.

„Danas kad se osvrnemo, nekad nam se čini da je to jedan neprekidni niz izazova, ali to vjerojatno proizlazi i iz toga da se mi u poslovanju uvijek fokusiramo samo na ono što može bolje“.

Zeleno administrativno poslovanje

Osim brige o okolišu u proizvodnji, tvrtke obitelji Pejić i u administrativnom dijelu provode politiku zelenog poslovanja. Od Davidovog preuzimanja kompanije Biovega, pokrenuti su brojni projekti kojim je cilj uspostava bespapirnog ureda.  

„U ovom trenutku nismo toliko paperless koliko bih ja htio, ali radimo na tome da to uskoro postanemo. Trenutno završavamo implementaciju DMS-a, digitalnu likvidaciju i digitalizaciju cjelokupne ulazne pošte. S obzirom na to da već koristimo mojeRačun i da smo započeli implementaciju PIS i AIS usluga, povezivanjem ovih elemenata doći ćemo bliže cilju bespapirnog ureda. Moj je stav i iskustvo da svi ovi mali koraci kojima mijenjamo poslovanje, u konačnici akumuliraju veliki benefit“, zaključio je David Pejić, CEO tvrtke Biovega, gostujući u podcastu Zeleno poslovanje.