Izvoz ICT usluga dosegao 1,6 milijardi eura i sve više raste; glavno izvozno tržište su SAD
ICT industrija igra ključnu ulogu u gospodarskom razvoju zemlje. S gotovo šest posto udjela u bruto dodanoj vrijednosti, hrvatski je ICT sektor premašio prosjeke Europske unije, pokazala je to sektorska analiza predstavljena na Ekonomskoj kavi HUP-a.
Hrvatska ICT industrija posljednjih godina bilježi iznimno snažan rast pa postaje i sve važniji pokretač gospodarskog rasta Hrvatske, s mogućnošću da postane ključni faktor u ubrzanju realne konvergencije nakon priključenja Hrvatske euro području, piše HUP-ICT.
Analiza ICT sektora u Hrvatskoj, koju su predstavili Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a i Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT udruge, pokazala je nekoliko ključnih čimbenika koji doprinose uspjehu ovog sektora.
Impresivni rast izvoza usluga računalnog programiranja i povezanih djelatnosti, koji je premašio 1,6 milijardi eura, jedan od najvažnijih pokazatelja uspješnosti. SAD su postale glavno izvozno tržište, zajedno s Njemačkom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Švedskom, što je ovu granu pozicioniralo kao jedan od ključnih izvoznih aduta Hrvatske.
Osim toga, rečeno je na Ekonomskoj kavi, za raziku od drugih ključnih sektora, ICT sektor je pokazao iznimnu otpornost tijekom pandemije, energetske krize, tehnoloških promjena i ostalih izazova posljednjih godina.
Prihod ICT-a raste
Ukupni prihod hrvatske ICT industrije dosegnuo je impresivnih 7,2 milijarde eura, što čini 10,7% BDP-a, od čega je 3,5 milijarde eura prihoda (5,2% BDP-a), uprihodio segment računalnog programiranja i povezanih djelatnosti. Naspram prethodne godine, riječ je o povećanju od čak 24,5%. koji je ostvario prihod od 3,5 milijardi eura, što predstavlja 5,2% BDP-a i 24,5% više nego u prethodnoj godini.
„Povećanje prihoda i profitabilnosti ovog sektora pozitivno je utjecalo na poslovanje i osnažilo povjerenje u njegov potencijal. Članice udruženja očekuju i daljnji rast prihoda od 10% do 15% u 2023. godini, a u srednjem roku, do 2026., anketirani očekuju rast od 10% do 20% godišnje“, rečeno je na Ekonomskoj kavi.
Ovaj sektor također bilježi značajan porast zaposlenosti; danas je više od 50 tisuća zaposlenih u industriji i više od osam tisuća poduzetnika. Samo u prvih osam mjeseci 2023. godine, zaposlenost u sektoru porasla je za više od 10%.
Mjere za daljnji razvoja
Kako bi se podržao daljnji razvoj ICT industrije i dostigao cilj od 13% udjela u BDP-u, udruženje se zalaže za niz mjera.
Između ostaloga, predloženo je porezno rasterećenje na rad do razine TOP 5 najkonkurentnijih tranzicijskih zemalja EU, smanjenje poreza na (reinvestiranu) dobit te porezne olakšice za istraživanje i razvoj.
Također, istaknuta je potreba za poboljšanom imigracijskom politikom s fokusom na privlačenje stranih studenata i visokokvalificiranih radnika, uz potpore za zapošljavanje i zadržavanje mladih i stručnjaka u sektoru.
Ulaganja u infrastrukturu
HUP-ICT udruga također ističe potrebu za suzbijanjem nepoštene konkurencije alternativnih oblika prihodovanja te potrebu za ulaganjem u infrastrukturu visokog kapaciteta kako bi se omogućila digitalizacija javne uprave, gospodarstva i društva.
Kako je zaključeno na Ekonomskoj kavi, hrvatski ICT sektor je ključni pokretač gospodarskog rasta zemlje i ima ogroman potencijal za daljnji razvoj. Partnerstvo između tradicionalnih hrvatskih poduzeća i ICT poduzeća može ubrzati digitalnu transformaciju i pridonijeti energetskoj i resursnoj učinkovitosti, ali i ubrzati digitalnu transformaciju javne uprave i društva u cjelini.