Obilježeno 30 godina interneta u Hrvatskoj

U studenome 1992. godine, u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, službeno je puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, utemeljena na IP protokolu i njezina poveznica na globalnu mrežu Internet, piše CARnet.

Tog 17. studenoga započelo je doba interneta u Hrvatskoj. Prva veza uspostavljena je prema Sveučilištu u Beču kapaciteta 9.6kbps (9600bit/s), a nekoliko mjeseci kasnije uvrštena je vršna nacionalna domena „hr“.

Iz današnje perspektive, proces uvođenja interneta u Hrvatskoj prošao je iznimno brzo jer je od inicijalnog sastanka koordinacijskog tijela za uspostavu nacionalne akademske mreže u listopadu 1991. godine do spajanja na internet vezom od Srca do Sveučilišta u Beču prošlo tek godinu i mjesec dana.

Prve ustanove koje su bile uključene u nacionalnu akademsku i istraživačku mrežu i koristile međunarodnu internetsku vezu bile su Ekonomski fakultet u Osijeku, Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Institut Ruđer Bošković, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu i Tehnički fakultet u Rijeci. Putem javnog računala u Srcu pristup internetu bio je omogućen i svim građanima u Hrvatskoj.

Komercijalna upotreba već 1995.

Institucije su bile prvi korisnici interneta, a od 1995. godine kreće i njegova komercijalna upotreba pa se poslovanje i život sve više prebacuju na mrežu, a tehnološka rješenja traže sve bolje digitalne vještine, pravila ponašanja u virtualnom svijetu ili, pojednostavljeno, traže novi način razmišljanja.

Godine 2020. gotovo 79 posto stanovnika u Hrvatskoj koristilo je Internet, no digitalna pismenost i korištenje digitalnih rješenja nisu na zadovoljavajućoj razini.

Treba ipak naglasiti kako Hrvatska tu nije iznimka zbog čega je Europska unija donijela strategiju Digitalno desetljeće Europe: digitalni ciljevi za 2030. kojoj je cilj omogućiti poduzećima i građanima da iskoriste održiviju i prosperitetniju digitalnu budućnost u kojoj je na prvom mjestu čovjek.

Digitalizacija javnih usluga

Gotovo 7,5 milijardi eura Europska unija namijenila je za ulaganja u digitalizaciju zemalja članica, od kojih je nešto više od milijarde dostupno za osiguravanje široke uporabe digitalnih tehnologija u gospodarstvu i društvu.

U koja područja će se ulagati, slikovito opisuje Digitalni kompas EU-a koji sadrži četiri glavne točke: vještine, sigurna i održiva digitalna infrastruktura, digitalna transformacija poduzeća te digitalizacija javnih usluga.

Ono što je ključno za građane je cilj da najmanje 80 posto populacije Europske unije ima osnovne digitalne vještine, svugdje prisutnu i svima dostupnu 5G mrežu, gigabit za svakog, te ključne javne usluge dostupne na internetu. Naime, ostvarenje cilja digitalizacije javnih usluga podrazumijeva  da 100 posto građana ima pristup svojoj medicinskoj dokumentaciji putem e-servisa, a da do 2030. godine njih 80 posto koristi digitalna identifikacijska sredstva.

Digitalna transformacija gospodarstva

Strategija Europske unije prenesena je i u Nacionalnu razvojnu strategiju Hrvatske do 2030. godine gdje je digitalna transformacija gospodarstva također jedan do strateških ciljeva.

Održivo poslovanje, zelena tranzicija i razvoj te korištenje rješenja koja se temelje na digitalnoj identifikaciji, mobilnim aplikacijama, analitici velikih podataka, računalstvu u oblaku i decentraliziranom vođenju evidencije transakcija, preduvjet su za povećanje konkurentnosti i jačanje gospodarstva.

Digitalizacija je proces

Sam pojam digitalna transformacija odnosi se na proces koji započinje od trenutka kada organizacija krene razmišljati o uvođenju digitalnih tehnologija u svim područjima poslovanja i traje do trenutka njihove potpune integracije.

Ideja digitalne razmjene dokumenata nastala je iz potrebe da se smanje greške, ubrzaju radni procesi, uvede veći nadzor nad poslovanjem i ostvare uštede. Proces digitalizacije i transformacije kroz tehnologiju u Hrvatskoj je započeo širom primjenom elektroničkih računa u poslovanju, a nastavio se uvođenjem digitalnih rješenja za obradu i ovjeru eRačuna, kao što su primjerice DMS rješenja čije uvođenje podupire i EU kroz bespovratna sredstva za mikro, male i srednje kompanije.

Najraširenija knjigovodstvena isprava pokazala je na svom primjeru kako funkcionira poluga digitalne transformacije – jedan transformacijski projekt uvijek stvara preduvjet za sljedeći.

Digitalna transformacija se, naravno, ne može ograničiti na jednostavnu zamjenu papirnatih procesa elektroničkima jer digitalizirani proces nudi mnogobrojne mogućnosti koje su neprovedive u „papirnatom svijetu“. Zato EU ulaže u edukaciju zaposlenika koji bi trebali biti sposobni upotrebljavati nove i perspektivne tehnologije.

Rast fintech rješenja u EU

U Europskoj uniji je, kao i na globalnoj razini, izrazito jak trend automatizacije plaćanja te porast broja instrumenata i pružatelja usluga plaćanja. Riječ je o tome da je financijski sektor najveći korisnik digitalnih tehnologija i glavni pokretač digitalne transformacije gospodarstva i društva, stoga ne čudi interes da se kroz jak fintech poveća paneuropska kompetitivnost i sudjelovanje u pružanju platnih usluga, kao i da se ojača jedinstveno tržište. Strateški, Europska unija podupire i potiče tehnološke inovacije kako bi se financijski sektor u EU bolje pripremio za prihvaćanje mogućnosti koje pružaju nove tehnologije.

Hrvatski fintech također pokazuje sve veću kompetitivnost, inovirajući usluge koje će uskoro biti dostupne i na tržištima drugih zemalja članica EU.

Uz prvu digitalnu platformu za otkup nedospjelih eRačuna, rješenja za potpuno bespapirno poslovanje koje nudi sve veći broj ICT kompanija, nedavno je predstavljena i usluga koja obuhvaća dvije temeljne inovacije koje je tržištu donijela PSD2 direktiva su usluga plaćanja i iniciranja plaćanja (PIS) i usluga informiranja o bankovnom računu (AIS), odnosno usluge koje će omogućavaju računovodstvo u stvarnom vremenu.

Internet spašava gospodarstvo

Prema podacima HUP- Udruga informatičke i komunikacijske aktivnosti (HUP-ICT), izvoz ICT sektora čini 28% ukupnih prihoda u hrvatskom BDP-u, a 34,7% svih ulaganja u istraživanje i razvoj dolazi upravo iz ICT kompanija. Jedini sektor koji u 2020. godini nije doživio pad kao ostatak gospodarstva je ICT, štoviše u pandemijskoj 2021. ostvario je rast od čak 11%.

Iz navedenog je jasno da Hrvatska i rješenja i znanja za digitalnu transformaciju gospodarstva i javne uprave, no ostaje educirati one koji bi trebali koristiti ta rješenja i njihova primjena, sukladno strateškim odrednicama EU i Vlade RH.