Digitalizacija je pokretač inovacija, konkurentnosti i gospodarskog rasta
Na okruglom stolu pod nazivom “Digitalno – zelena budućnost” u Zagrebu, zaključeno je da je digitalizacija, odnosno nadopunjavanja digitalne i zelene tranzicije preduvjet gospodarskog napretka.
Mogu li digitalna i zelena tranzicija ići ruku pod ruku i dopunjavati se, jedno je od ključnih pitanja o kojima se raspravljalo na okruglom stolu „Digitalno – zelena budućnost“ koju je organizirao Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.
Voditelj okruglog stola Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, istaknuo je da je digitalizacija ključni pokretač inovacija, konkurentnosti i gospodarskog rasta, piše na mrežnoj stranici Središnjeg ureda.
Govoreći o strateškim politikama Republike Hrvatske i EU po pitanju digitalizacije, Gršić je naglasio važnost postavljanja ljudi u središte, što podrazumijeva zaštitu prava, podršku demokraciji te odgovorno i sigurno djelovanje svih digitalnih igrača.
Strategija i planovi digitalizacije
Republika Hrvatska je 2022. godine donijela Strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032., a Vlada trenutno usvaja i Nacrt prijedloga Program Politike “Put u digitalno desetljeće 2030.” koji naglašava digitalnu tranziciju kao ključni politički cilj usklađen s prioritetima Europske unije.
Visokorazvijene zemlje imaju odličan pristup internetu, digitalnim vještinama i javnim uslugama te konstantno ulažu u razvoj tehnologije što dovodi njihovo gospodarstvo na najbolju razinu digitalizacije.
Po uzoru na druge zemlje EU, Hrvatska je uz zelenu tranziciju stavila naglasak i na razvijanje digitalne tranzicije. Digitalizacija je, naime, jedan od strateških ciljeva u narednih šest godina.
Digitalizacija u energetskom sektoru
Na okruglom stolu, istaknuta je važnost digitalizacije u energetskom sektoru. Predsjednik Uprave HEP-a d.d., Vice Oršulić, istaknuo je ulogu digitalizacije u jačanju prava potrošača te naglasio važnost obnovljivih izvora energije kako bi se postigla dekarbonizacija do 2050. godine, što je u skladu sa ciljevima Europske unije.
Stručnjak u energetskom sektoru, Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, istaknuo je potrebu razvoja energetskih sustava i analizu tržišta energenata te važnost digitalne platforme u financiranju energetske tranzicije gospodarskih subjekata.
Klimatske projekcije
Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda, dr. sc. Ivan Güttler, povezao je klimatske promjene s potrebom za dekarbonizacijom i prelaskom na klimatski neutralno gospodarstvo.
Fokusirao se na nagle promjene temperature, promjene u hidrološkom ciklusu i porast razine mora, kao i moderne tehnološke inovacije u meteorologiji, hidrologiji i mrežama za praćenje kvalitete zraka s naglaskom na sustave novih oblika.
Obnovljivi izvori energije
Prof. dr.sc. Mario Vašak s Fakulteta elektrotehnike i računarstva govorio je o izazovima i prilikama u predviđanju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora sunca i vjetra te potrebu za inovativnim digitalnim rješenjima s ciljem snižavanja troškova za energiju.
O temi vezanoj za obnovljive izvore energije govorila je i ravnateljica Uprave za energetiku dr.sc. Kristina Čelić koja je istaknula kako do razmjene energije ne može doći bez adekvatne digitalne platforme.
Suradnja za održivost
Direktor Elektre Zagreb, Anton Marušić, istaknuo je primjere digitalizacije u poslovanju, kao što su e-pošta za dokumentaciju, sustav eDozvola, portal Moja mreža te infrastrukture za punjenje električnih vozila.
Digitalizacijom do održivog društva
Okrugli stol je organizirao je Središnji državni ureda za razvoj digitalnog društva kako bi potaknuo raspravu o korištenju digitalnih tehnologija za stvaranje održivog društva s ciljem smanjenja emisije ugljika i zaštite okoliša.
U ovom procesu suradnja svih sektora društva je nužna jer će se jedino tako ostvariti svi zacrtani ciljevi ekološke održivosti i zaštite okoliša.