HUP-ICT definirao ciljeve za digitalnu transformaciju društva
HUP- Udruga informatičke i komunikacijske aktivnosti (HUP-ICT) u utorak, 5. srpnja, održala je konferenciju za novinare na kojoj je predstavila pet strateških radnih skupina koje bi trebale pomoći provedbu digitalne transformacije društva sukladno Digitalnom kompasu digitalnog desetljeća EU-a.
Za provedbu ciljeva iz strategije imenovani su novi članovi Izvršnog odbora koji su iznijeli strateške smjernice djelovanje i prioritete Udruge u budućem razdoblju.
Naglasak u njihovom djelovanju je razvoj hrvatske digitalne industrije i četiri tematske cjeline mapirane u strateškom dokumentu Europske komisije koji predstavlja viziju i smjernice uspješne digitalne transformacije Europe do 2030.
Ljudi i inovacije
Digitalni kompas EU-a predstavljaju četiri glavne točke: vještine, sigurna i održiva digitalna infrastruktura, digitalna transformacija poduzeća te digitalizacija javnih usluga.
Upravo na temelju toga je i HUP-ICT definirao svoj smjer razvoja ICT-a u Hrvatskoj. Njihov strateški plan „Ljudi i inovacije“, koji će nastojati adresirati kroz pet područja neophodnih za ubrzani razvoj ICT sektora, ali i društva u Hrvatskoj, trebao bi biti obuhvaćen i Strategijom digitalne Hrvatske do 2030.
Raste ICT, ali pada broj stručnjaka
O važnosti ICT-a u hrvatskom gospodarstvu na konferenciji za medije govorio je Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT-a i osnivač i suvlasnik Algebre, koji je istaknuo kako je podrška ICT sektoru u razdoblju krize i galopirajuće inflacije strateška odluka koja može pomoći hrvatskom gospodarstvu da se puno brže oporavi od negativnih efekata recesije koja sve više prijeti.
„Izvoz ICT sektora čini 28% ukupnih prihoda u hrvatskom BDP-u, a 34,7% svih ulaganja u istraživanje i razvoj dolazi upravo iz ICT kompanija. Jedini sektor koji u 2020. godini nije doživio pad kao ostatak gospodarstva je ICT, štoviše u pandemijskoj 2021. ostvario je rast od čak 11%. Istovremeno, u 2021. jedna smo od samo tri EU članice koja je doživjela pad u broju ICT stručnjaka i to za čak 2,8%, istaknuo je Balen.
Iz navedenog je jasno, dodao je, da je Hrvatskoj, kao svojevrsna produžena ruka Digitalne strategije 2030., nužan i Nacionalni plan zadržavanja i privlačenja digitalnih talenata. Njime bi se omogućilo zadržavanje visokokvalificiranih stručnjaka u zemlji, a time bi se ostvarili preduvjeti za rast i razvoj izvozno orijentiranih i međunarodno konkurentnih kompanija, a društvu pružio brz i relativno bezbolan izlazak iz krize.
Hrvatska može biti kao Estonija
O perspektivi hrvatskog ICT tržišta možda najbolje govori podatak da je, unatoč nepovoljnom okruženju uslijed pandemije i porasta cijena, u protekloj godini prihod po zaposleniku u tom sektoru iznosio gotovo milijun kuna.
No, isto tako upozorili su kako nam predstoji razdoblje ozbiljnih reformi, ako želimo doseći zemlje poput Češke i Estonije koje su digitalno transformirale i industriju i javnu upravu te uspješno završile proces industrijske i političke tranzicije.
„Prosječna mjesečna neto plaća u ICT sektoru za 60% je veća od prosjeka hrvatskog gospodarstva. Naše smjernice mogu pomoći Hrvatskoj ući u top pet tranzicijskih EU zemalja, ali nam je za to nužno potreban rast inovacijskog eko sustava u zemlji; integracija STEAM-a u nacionalni obrazovni sustav, privlačenje i zadržavanje stručnjaka i inovatora, ubrzana gradnja mreže velikih kapaciteta za potpunu digitalnu transformaciju Hrvatske, smanjenje parafiskalnih nameta te prilagodba sveukupnog regulatornog okruženja inovacijama“, rekao je Siniša Đuranović, zamjenik predsjednik HUP-ICT-a i stariji potpredsjednik Hrvatskog Telekoma.
Radne skupine s jasnim ciljevima
Voditelji pet radnih skupina istaknuli su kako je evidentno da hrvatskom ICT-u ne manjka ni znanja ni volje, ali da je sad na donositeljima odluka u državi da partnerski pristupe provedbi ciljeva kako bi se ostvarili željeni efekti Digitalne strategije RH do 2030.
Treba istaknuti kako će pet strateških područja vodit će jedan od članova Izvršnog odbora HUP-ICT, koji je ujedno i dopredsjednik Udruge. Digitalnom transformacijom hrvatskoga gospodarstva i društva vodit će Ivan Maglić, direktoru Calisto/Gartner Adriatic; Poticanjem razvoja radnih mjesta i tehnoloških vještina upravljat će Aleksandar Raić, potpredsjednik za transformaciju i ljudske resurse Infobipa; Partnerstvo s Vladom i EU institucijama vodit će Miroslav Kantolić, član izvršnog poslovodstva Ericsson Nikola Tesle; Povezivost i telekomunikacije Martina Dragičević, direktorica regulatornih poslova i EU fondova A1 Hrvatska, a o posljednjem području Profiliranje i ustrojstvo udruge brinut će Vladimir Kosanović, direktor GlobalLogic Hrvatska.
Koordinaciju za EU poslove vodit će Milly Doolan, direktorica Euronavigatora, dok će koordinaciju za suradnju sa znanstvenom zajednicom voditi Bojan Hadžisejdić, direktor Nephosa.
Krajnji cilj svih pet radnih skupina i dvije koordinacije ubrzanje je procesa digitalne transformacije gospodarstva i društva te stvaranje suvremenijeg zakonodavnog i fiskalnog okvira poticajnog za ulaganja i inovacije, ističu iz HUP-ICT.